Šezdesetdvogodišnjakinja iz Minnesote počela je trčati zbog zdravlja ne sluteći da će za dvije godine trčati polumaraton.

Teresa Asper Anderson počela je trčati kasno, u svojoj 60. godini. U razgovoru sa portalom Runners World, pročitajte što ju je odvelo na taj put.

Koliko dugo trčite?

Trčim već dvije godine.

Što vas je motiviralo da počnete?

Kad sam navršila 60 godina, našla sam se u liječničkoj ordinaciji i shvatila da sam se pretvorila u osobu tešku 78 kilograma s tlakom 153/90. Godinama sam uspješno ignorirala ulazak u srednje godine i liječnik me u jednom trenutku pitao jesam li spremna nešto napraviti za svoje zdravlje kako bih izbjegla lijekove za smanjivanje krvnog tlaka.

Naravno, odmah sam kimnula glavom u znak potvrde, no nisam se baš osjećala ugodno znajući da ću se morati maknuti iz svoje ugodne zone. Unatoč tome, odmah sam korigirala prehranu, a trčati sam počela godinu dana kasnije.

Koliko često trčite?

Tri puta tjedno.

Kako izgleda vaša trkačka rutina?

Živim u gradu pored rijeke Mississippi, tako da svaki dan biram novu rutu za trčanje, ovisno o vremenu, mom raspoloženju i dužini koju trebam odraditi. Bonus ovakvog krajolika za treniranje je ta što vidim prirodu izbliza, promjene godišnjih doba, rijeku, cvijeće, drveće, izlaske i zalaske sunca. Ljeti se ustajem ranije kako bih izbjegla vrućinu, a zimi trčim popodne. Ovo je jedna od prednosti koju imate kada radite od kuće.

Sudjelujete li na utrkama? Ako da, koliko često i na kakvim?

U početku sam osjećala odbojnost prema natjecanjima jer se nisam smatrala “pravim” trkačem. Jednog dana, moja djeca nagovorila su mene i muža da sudjelujemo na Disney utrci na 5 kilometara. Malo-pomalo mi se svidio taj osjećaj kad se nađeš među svim tim trkačima istomišljenicima koji te, želio ti to ili ne, guraju da dobro otrčiš utrku i napraviš bolji rezultat.

Što vas drži motiviranom?

Ne pratim što sam jela, ali detaljno pratim što i koliko sam pretrčala. Ima dana kada mi se stvarno ne ide na trening, ali uspijevam se natjerati jer želim ostati u formi i držati se plana treninga. Pratim redovito portale i čitam priče drugih ljudi koji su počeli na sličan način kao ja.

Koji su vam kratkoročni i dugoročni planovi?

Trenutno mi je u planu ići 5 kilometara ispod 35 minuta. Da, znam da se to mnogima čini sporo, ali meni bi to bio ogroman uspjeh.

Želite li još nešto podijeliti s čitateljima?

Ima puno ljudi mojih godina koji govore da se ne mogu prihvatiti trčanja zbog raznih medicinskih razloga. Predlažem neka provjere je li stvarno tome tako ili samo traže izgovor. Trčanje, pa čak i ono vrlo sporo, odličan je način za držati kile pod kontrolom i usporiti proces starenja.