Što kada nemate vremena (za trčanje)

sto-kada-nemate-vremena-za-trcanje

U danu od 24 sata sigurno možete ‘ugurati’ barem pola sata do 45 minuta trčanja ili hodanja. Pitanje je – imate li volje.

U članku koji se bavio razlozima zašto ljudi ne vole trčanje, kao jedan od njih naveli smo univerzalni izgovor koji je primjenjiv ne samo u trčanju već u svemu što ne želimo raditi u određenom trenutku (ako ikad).

“Nemam vremena.”

Da, nedostatak vremena jest kronični problem s kojim se svi susrećemo. Lakše nam je ugurati još jedan poslovni sastanak u radni dan nego otići u kino. Jer sastanci se moraju odraditi, a kino će biti tu i sutra. Ista je stvar s tenisicama koje “neće nikuda pobjeći iz ormara ako danas ne odradim trening”.

Ako ste se prepoznali u ovom opisu, imamo loše vijesti za vas – nije do posla i obaveza nego do vas. Poznajemo jako puno izuzetno zaposlenih ljudi koji svojih pola sata za rekreaciju uspijevaju ugurati negdje u raspored i odraditi barem dio treninga koji su taj dan planirali.

Evo i nekoliko savjeta kako najbolje odraditi svoju dnevnu tjelovježbu, a da pri tome ipak ne izazovete bunu ukućana koji bi vam mogli prijetiti instant deložacijom iz stana kojeg još niste ni do pola otplatili.

1. Zadajte si termin kada ćete trčati

Znamo da vam je odmah palo na pamet pitanje – kako da znam kako će mi izgledati taj dan? U pravu ste – ne znate. Zato si odredite vrijeme kada SIGURNO znate da nećete biti zaposleni video pozivom s kooperantom iz Indije.

Neka to budu večernji sati, uopće nije bitno. Bitno je da si kroz cijeli dan mantrate da navečer u devet imate trening nego da si mislite – otrčat ću kad (ako) stignem.

Pokazalo se da ljudi puno bolje funkcioniraju ako si unaprijed zadaju termin i da ga se puno kvalitetnije pridržavaju. Naravno, ovo nije znanstveno dokazano, mi smo tako rekli, ali vjerujte nam da je tako. Probajte pa javite.

2. Ne opterećujte se dužinom treninga

Ako ste u nekom programu priprema i danas vam je na rasporedu dužina od 20 kilometara, možda nakon napornog radnog dana i nije moguće odraditi takav trening. No, s druge strane, složit ćete se s nama kad kažemo da je bolje napraviti nekakav nego nikakav trening.

Otrčite 5 kilometara, a zadnji kilometar ubrzajte. Zapravo, otrčite do neke točke i sami sebi recite – okej, ako nazad neću moći, onda ću hodati. Psihički ćete biti manje opterećeni, a velika je vjerojatnost da ćete i natrag veselo trčkarati.

Nemojte si zadavati nerealne ciljeve jer će vam to biti samo izgovor za odustajanje, rijetko za motivaciju. Odradite barem nešto.

3. Ne obraćajte pažnju na tempo

Znamo da trčite brzo i da vam spori trkači nisu nikad bili jasni, ali nije sramota nekad spustiti tempo ispod 7 po kilometru i vući se kao bakica s placa.

Nekad su takvi treninzi melem za dušu jer vam puls neće divljati, moći ćete u miru razmišljati umjesto hvatati dah i izbjegavati nesvjesticu. Bonus uz sve to jest da ćete možda napraviti dulji trening nego što ste mislili.

4. Preumorni ste za trčanje? Prošećite!

Ne morate nam vjerovati, ali duge šetnje su nekad produktivnije od brzinskih kratkih treninga iz vrlo jednostavnog razloga. Malo žustrijom šetnjom podižete puls točno u zonu koja je idealna za povećavanje aerobnog kapaciteta što pridonosi povećanju kondicije i održavanju forme.

Duga šetnja sa slušalicama u ušima (pazite na promet!) i dobrim filmom u glavi proći će vam da ni ne registrirate, a napravit ćete super trening da niste niti jednom osjetili umor.

Šetanje je odlična alternativa trčanju i možete ga prakticirati bilo kad i bilo gdje. Dobro, ne baš bilo kad. Bilo bi malo bizarno da usred sastanka u kojem se određuje budžet vašeg ureda za sljedeću godinu ustanete i odete malo protegnuti noge, ali shvaćate poantu. Skoro uvijek.

U danu ima 24 sata (ma da?) i nitko nas ne može uvjeriti da u njih 24 ne možete ugurati bar pola sata do 45 minuta trčanja ili hodanja. Pitanje je imate li volje?

Ali to je tema za neki drugi članak.

Start typing and press Enter to search