Trčite li kad je hladno? Čine li nas treninzi ispod nule otpornijima ili treba biti oprezan, pročitajte u nastavku.

Trčanje kad je hladno, naročito kad zimi upeku ozbiljni minusi postaje stvar prestiža. Oni koji odrađuju treninge bez obzira koliko se temperatura spustila ispod nule, redovito se hvale kako su oni hardcore trkači kojima ni ove ekstremne temperature ne smetaju. No pitanje je koliko su takvi treninzi korisni za zdravlje. Čine li nas otpornijima ili im treba pristupati oprezno.

Trening – vani ili na traci?

Gore navedeni će zastupati teoriju da trening treba odraditi vani. Međutim, nije sve baš crno-bijelo. Ronnie Carda, trenerica sveučilišta Wisconsin-Madison tvrdi da u normalnim uvjetima nije problem održavati ujednačeni tempo prilikom treninga. Suprotno tome, pri niskim temperaturama i poledici naš tempo je vrlo često sporiji i samim time ponekad nas čini nedovoljno “zagrijanima” za trening koji se spremamo odraditi. Tome pridonosi onaj subjektivni osjećaj da idete sporije, a brzo se umarate. Uzrok tomu je nepravilan korak po skliskoj podlozi i vjetar koji često radi probleme i najiskusnijim trkačima.

Ronni Carda savjetuje da trčite male krugove po kvartu i budite blizu kuće u slučaj da vam se dogodi da se poskliznete ili nenadano smočite prilikom treninga. To na minus temperaturama vrlo brzo može dovesti do neugodnih ozeblina.

Stephen Heally, trkač i liječnik iz New Yorka, naglašava da je osjećaj boli na niskim temperaturama manji. To može dovesti do toga da neku ozljedu ne registrirate i jednostavno ju pretrčite, odnosno da vam se stara ozljeda vrati bez da ste to primjetili. Zaključuje da bi treninge na temperaturama ispod nule trebalo ograničiti na maksimalno 30 minuta kako bi se umanjile moguće neugodne posljedice.

Važnost slojevite opreme

Kao i uvijek, slojevitost je ključna riječ. Ako već radite treninge na ekstremno niskim temperaturama, bitno je da na sebi imate base layer kao prvi sloj, odnosno usku dryfit majicu koja će vas grijati, a opet biti prozračna. Na nju je potrebno naredati nekoliko slojeva, ovisno o kojim temperaturama se radi.

Ali lako za slojevitost, to već svi znamo. Ono što mnogi ne znaju jest da neke tenisice na niskim temperaturama gube sposobnost apsorpcije udaraca i povećavaju mogućnost ozljeđivanja tijekom treninga. Ne bi bilo loše da se prije kupnje zimskih tenisica posavjetujete i pronađete par koji ima đon predviđen za niske temperature.

Lokacija koja nije na vjetrometini

Birajte mjesta koja nisu na vjetrometini jer će vjetar otežati svaki trening i dodatno povećati osjećaj hladnoće. Ako radite kružni trening po vjetrovitom vremenu, u jednom trenutku će vam vjetar biti u prsa što će vas usporavati. U tom slučaju namjestite krug tako da vam prvi dio treninga bude s vjetrom u leđa dok se ne ugrijete. Kasnije slijedi borba.

Zaključak je da hladnoća itekako ima veze s treninzima. Ne treba glumiti facu kad je izuzetno hladno i vrtiti sumanute dužine samo da bi kasnije frendovima mogli reći kako ste otporan trkač. Kroz koji mjesec vam se to kaskaderstvo možda vrati u obliku ozljede koja je tinjala dok ste veselo prkosili minusima. Treninge prilagodite uvjetima i eventualno ih odradite na traci u zatvorenom.

Za sve koji smatraju da se nije moguće pripremiti za maraton u zatvorenom, podsjećamo da je atletičarka Christine Clark s Alaske 2000. godine istrčala maraton u vremenu 2:33:31 pripremajući se skoro isključivo na – traci za trčanje.

Izvor: www.runnersworld.com