Svi znaju da je istezanje nakon treninga zdravo. Ili možda nije? Prevenira li ozljede ili ih potencira? Oko istezanja postoji toliko oprečnih stavova da ih je besmisleno uopće ići suprostavljati.
Umjesto toga, pozabavimo se s par uvriježenih mišljenja i time imaju li ona ikakve logike i uporišta u znanosti i trkačkom iskustvu.
Ako se redovito ne istežem, mišići će mi se skratiti
Ovdje su jako pogrešno zamijenjena dva termina – fleksibilnost i skraćivanje. Proprioceptori (senzori koji pretvaraju mehaničku snagu u živčane impulse) šalju signal mozgu kada je zglob dosegnuo svoju maksimalnu ekstenziju. Ako redovito ne vježbamo PUNI moment pokreta određenog zgloba, receptori gube sposobnost tolerancije za neugodnost istezanja i to dovodi do manje fleksibilnosti.
S druge strane, do stvarnog skraćivanja mišića, osim nekih patoloških stanja, može doći nakon dužeg boravka u nekom neprirodnom stanju. Recimo da ležite sklupčani na krevetu nekoliko tjedana bez micanja što, vjerujemo, ne prakticirate.
Istezanje pomaže protiv muskulfibera
Apsolutno netočno. Bolovi u mišićima ili popularni muskulfiber, treba tretirati tako da dopustimo tijelu da se odmori nakon fizičke aktivnosti na koju nije naviknulo. U to se ubraja i istezanje.
Ako vas je složilo u krevet nakon treninga, popijte par analgetika i pričekajte da se tijelo oporavi. Nakon toga, nastavite po planu.
Istezanje smanjuje mogućnost ozljede
Na ovu tvrdnju nije baš lako dati točan odgovor. Naime, nema dokaza da istezanje smanjuje mogućnost ozljede. S druge strane, neke vježbe PRIJE treninga smanjuju mogućnost eventualne ozljede kada krenete s trčanjem. Ovo se naročito odnosi na kružne vježbe zagrijavanja za koljena i skočne zglobove.
Sad polako prelazimo iz pojma istezanje koje radimo nakon treninga u zagrijavanje koje radimo prije. Zbog toga napomena na početku članka o tome da je ova tema zapravo još uvijek vrlo kontroverzna, kako među trkačima tako i među znanstvenicima.